Obrezivanje živice

Živice: prirodna granica vrta

Živice ne služe samo za omeđivanje parcela nego su vrlo prikladne i za uređenje vrta. Izvanredne su kao zaštita od pogleda, vjetra i buke, stvaraju hlad i ispunjavaju važne ekološke zadatke - kao filtar prašine, prljavštine i ispušnih plinova, ali i kao životni prostor i izvor hrane za mnogobrojna živa bića.

Zimzelene živice

U zimzeleno bjelogorično raslinje ubrajaju se lovor višnja (Prunus laurocerasus), koja fascinira svojim brzim rastom i iznimno zelenim listovima. Visina rasa lovorvišnje je između 2 i 5 metara. Za mjesto postavljanja izaberite neko polusjenovito mjesto. Za debelu živicu Vam je potrebno 3 do 5 biljaka po metru. Kod sadnje tuje dovoljne su dvije sadnice (Thuja occ. brabant), koja preferira sunčano mjesto. Četinjače rastu od 2 do 5 m, robusne su i mogu se obrezivati, te nude dobru zaštitu od pogleda i vjetra.

Bjelogorične živice

Grab (Carpinus betulus) i bukva (Fagus sylvatica), klen (Acer campestre) i glog (Crataegus) spadaju u živice kojima lišće otpada. Rastu između 1,5 i 3 m. Klen može rasti do 4 m u visinu. Po metru su Vam za sadnju potrebne cca 3 biljke, za glog 3 do 4. Savjet: pripazite da bjelogorična živica tijekom prvih par godina ima dovoljno vode.

Nisko grmlje

Tko traži živicu od niskog raslinja onda će sigurno biti zadovoljan ako izabere grmastu petoprstu (Potentila fruiticosa). Zbog svoje niske visine rasta od cca od 60 do 150 cm, ove biljke čiji su cvjetovi jarko žute boje se mogu rezati kao niska živica. One najbolje uspijevaju u polusjeni. Za metar živice potrebna su Vam cca 3 do 5 komada ove biljke.

Prirodna živica koja cvjeta

Živica koja cvjeta je raj za ptice. Prirodna živica koja cvjeta od različitog domaćeg raslinja treba nešto više prostora nego rezana živica, no zato ju nije potrebno toliko održavati. Mješavina cvjetnih grmova i drvenastih biljaka koje nose plodove će Vaš vrt učiniti iznimno zanimljivim: kao izvor hrane, gnjezdišta i skrovišta - ne samo za ptice, nego i za ježeve. Popis odgovarajućih biljaka je dug: između ostalog tu spadaju kupina, rab, kleka, lješnjak, borovnica, kalina, bukva, bazga, pasji trn, trnjina, glog, lozica.